Poboljšana terapija crijevne mikrobiote
Metode terapije crijevne mikrobiote:
1. Transplantacija mikrobiote:
Uključuje transplantaciju crijevne mikrobiote od zdrave osobe kako bi se uspostavila ravnoteža mikrobiote crijeva primatelja. Ova metoda se prvenstveno koristi za liječenje refraktornih gastrointestinalnih infekcija, enteritisa i sindroma iritabilnog crijeva.
2. Podešavanje mikrobiote:
Uključuje modificiranje strukture ishrane, korištenje probiotika ili prebiotika i druge metode za prilagođavanje sastava i funkcije crijevne mikrobiote. Ovaj pristup se uglavnom koristi za prevenciju i liječenje poremećaja kao što su crijevna disbioza i imunološka disfunkcija.
Terapija crijevnom mikrobiotom pokazala je obećavajuće rezultate u liječenju različitih bolesti, posebno u području gastrointestinalnih poremećaja i imunoloških stanja. Potrebna su stalna istraživanja i klinička praksa kako bi se dodatno potvrdila njegova efikasnost i riješili povezani tehnički i sigurnosni problemi.
![agdfe1yoh](https://ecdn6.globalso.com/upload/p/857/image_other/2024-01/65b7858bb528317228.jpg)
Intervencija crijevne mikrobiote - novi pristup liječenju autizma:
![agdfe2-aoum](https://ecdn6.globalso.com/upload/p/857/image_other/2024-01/65b7860b46c8858049.jpg)
Autizam, neurorazvojni poremećaj koji karakteriziraju teškoće u socijalnoj interakciji, jezičnoj komunikaciji i ponavljajućem ponašanju, povezan je sa zdravljem crijeva. Prilagođavanjem mikrobiote crijeva i poboljšanjem zdravlja crijeva može se postići pozitivan utjecaj na simptome autizma. Ovaj članak istražuje učinkovitost zdravlja crijeva u liječenju autizma.
Veza između zdravlja crijeva i autizma:
Osobe s autizmom često imaju gastrointestinalne probleme kao što su dijareja, zatvor i probavni problemi. Istraživanja su otkrila razlike u mikrobioti crijeva osoba s autizmom u odnosu na one bez autizma. Neravnoteža u mikrobioti može poremetiti funkciju crijevne barijere, pokrećući upalne odgovore koji utiču na razvoj i funkciju nervnog sistema. Stoga se poboljšanje zdravlja crijeva pojavilo kao novi pristup u liječenju autizma.
Povezanost probiotika sa autizmom:
Probiotici, korisni mikroorganizmi koji promiču zdravlje crijeva, igraju značajnu ulogu u regulaciji ravnoteže crijevne mikrobiote, poboljšanju funkcije crijevne barijere i smanjenju upale. Studije su pokazale da upotreba probiotika može poboljšati gastrointestinalne probleme kod osoba s autizmom, pozitivno utječući na njihovo ponašanje i društvene interakcije. Na primjer, jedno istraživanje je pokazalo da je oralna primjena probiotika dovela do poboljšanja društvenog ponašanja i jezičnog izražavanja kod osoba s autizmom.
Probiotici su dobri saputnici za ljude
Odnos između crijevne mikrobiote i upale mozga:
Mikrobiota crijeva igra vitalnu ulogu u održavanju cjelokupnog ljudskog zdravlja, pomaže u probavi hrane i stvara esencijalne hranjive tvari. Pored toga, utiče na imunološki sistem i proizvodi hemikalije koje utiču na funkciju mozga. Neravnoteža u mikrobioti crijeva može dovesti do bolesti.
Osim toga, crijevna mikrobiota također može utjecati na zdravlje mozga. Istraživanja pokazuju da su mozak i crijevna mikrobiota povezani putem osovine crijeva i mozga. Os crijeva-mozak je složena mreža sastavljena od neurona, proteina i kemijskih supstanci koje olakšavaju komunikaciju između probavnog sustava i mozga.
![agdfe3-a6m2](https://ecdn6.globalso.com/upload/p/857/image_other/2024-01/65b78816e2b9635576.jpg)
![agdfe4erv](https://ecdn6.globalso.com/upload/p/857/image_other/2024-01/65b788851146894668.jpg)
Veza između crijevne mikrobiote i Alchajmerove bolesti je vrlo značajna. Mikrobiota crijeva može regulirati razvoj neurona kroz osovinu mikrobiota-crijeva-mozak. Kada je mikrobiota crijeva poremećena, to može dovesti do različitih metaboličkih poremećaja u nervnom sistemu, kao što je Alchajmerova bolest. Neravnoteža u mikrobioti crijeva može uzrokovati poremećaje centralnog nervnog sistema i hroničnu upalu, pokrećući taloženje glavnog patogenog proteina u Alchajmerovoj bolesti poznatog kao beta-amiloid (Aβ). Neuravnoteženost neurotransmitera i oksidativni stres mogu dodatno pogoršati napredovanje Alchajmerove bolesti.
Ako se ova hipoteza potvrdi, potencijalni ciljevi za prevenciju i liječenje Alchajmerove bolesti mogli bi uključivati prebiotike, probiotike, fekalnu transplantaciju, antibiotike i specifične dijetetske intervencije. Terapija crijevne mikrobiote ima za cilj preoblikovanje crijevne mikrobiote djelovanjem na osovinu mikrobiota-crijeva-mozak. Ovaj pristup nastoji smanjiti abnormalne metaboličke nusproizvode, ublažiti infiltraciju perifernih upalnih imunoloških stanica u mozak, ublažiti neuralnu upalu i, posljedično, inhibirati agregaciju Aβ, promovirajući agregaciju Aβ plakova. Terapija crijevnom mikrobiotom, stoga, sistematski igra ulogu u rješavanju Alchajmerove bolesti.